Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

 

meae chef nouka hiva lebreton 1838

Te nino tupapaù o tītahi hakaìki no Nuku Hiva - Lebreton - 1838

HAVAIKI

E te ati ènana e, i òmua i te Henua ènana nei,

 ia mate tītahi o mātou,

E hua to īa kuhane i Havaiki.

I Havaiki te nohoìa o te kuhane o te ati òmua.

Eīa to âtou èo ia tātou i tēnei â,

Umoì noa atu e haatūhaè ia âtou, umoì,

Umoì noa atu ia tūhaè ia tātou !

E vai nei âtou.


(O) mātou tēnei te tau kuhane

(E) noho nei

(Io) he take (o) te Moana Nui o Hiva e,

I Havaiki nui nei,

Te vahi nohoìa o te kuhane òmua. x2

Havaiki e, Havaiki e,

Te vahi o te kuhane o te ati òmua,

Havaiki e, Havaiki e,

Haamaakau ananu. x2


E ape nei (tātou) ia ôtou

Tapu te haaavai (i) te haatupuna ;

Ua mōèhu hoì mātou i tēnei,

Na ôtou (e) hakavaa (i) to mātou òko.x2

Havaiki e, Havaiki e,

Te vahi o te kuhane o te ati òmua,

Havaiki e, Havaiki e,

(a) haamaakau ananu. x4

Havaiki e, Havaiki e, Havaiki e…

 

U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 21/08/2022.

 

Comments est propulsé par CComment